Salih SELIMOVIĆ – OSTACI HRIŠĆANSKIH TRDICIJA KOD MUSLIMANA U SREDNJEM POLIMLJU, BIHORU I NA PEŠTERSKOJ VISORAVNI

Srednje Polimlje, Bihor i Pešterska visoravan (sada se najčešće naziva Sjeničko-pešterska visoravan) je prostor koji danas pripada opštinama Prijepolje, Bijelo Polje, Priboj, Pljevlja, Nova Varoš, Sjenica i Tutin. Polimlje je kičma Stare Raške, a Pešterska visoravan je bila rezidencijalni deo i „prvo ognjište u baštini Nemanjića“.

Prof. dr Slobodan MIŠOVIĆ – STANOVNIŠTVO PLJEVALJSKOG KRAJA U 20. VEKU

Poznato je da su pljevaljski kraj naseljavali Iliri, Rimljani, Srbi i Turci. Prvi zvanični podaci o popisu stanovništva govore da su Turci, tri godine po zauzimanju Pljevalja (1465), izvršili popis 1468. godine, u kojem je registrovano da „to naselje ima 72 kuće i 23 neoženjena muškarca‘“ . U narednom popisu 1477. godine, navodi se da Pljevlja imaju 101 kuću i 12 neoženjenih muškaraca. Već 1516. godine. isti izvori navode da ovo naselje ima 130 hrišćanskih i 20 muslimanskih domova.

Prof. dr Milorad VASOVIĆ – GEOGRAFSKE OSOBENOSTI I POTENCIJALI PLJEVALJSKOG KRAJA

Mnogi delovi Crne Gore su prostorno vrlo raznovrsni. Neki od njih su geografski vrlo mozaični: razbijeni su klisurama, kanjonima i kanjonskim dolinama, iznad kojih se izdižu planine, izbušene pećinama i jamama. Na njihovim krečnjačkim prostorima prevlađuju strmi padovi, kamenito, mahom golo i bezvodno zemljište.

Akademik Zoran LAKIĆ – PERSONALIZOVANA ISTORIJA I DEPERSONALIZOVANA ISTORIOGRAFIJA

Nekada je neko rekao – istorija je biografija velikih ljudi. Mislio je na istorijske ličnosti.
To je značilo ponovo otvaranje za raspravu – starog pitanja o ulozi ličnosti kroz istoriju. Teza koja je uvijek imala svoje pristaše i žestoke oponente.

Prof. dr Jelica STOJANOVIĆ – NEKE PRAVOPISNE I FONETSKE KARAKTERISTIKE BJELOPOLJSKOG ČETVOROJEVANĐELJA (U KONTEKSTU OSTALIH SRPSKOSLOVENSKIH SPOMENIKA)

Bjelopoljsko (dalje Bp) četvorojevanđelje je rukopis koji se čuvao u manastiru Nikoljcu, manastiru kod Nikolj Pazara, u Bijelom Polju (prema čemu smo ga i nazvali Bp). Nastalo je krajem 13. – početkom 14. vijeka na raškom području. Hram Svetog Nikole bio je poznati prepisivački centar, naročito u 16. vijeku. Nikolj Pazar je bio važna karavanska stanica.