Arhiva Oznaka: Milić F. PETROVIĆ

Milić F. PETROVIĆ – DRUŠTVENO-EKONOMSKI USLOVI – BITAN FAKTOR DEMOGRAFSKIH KRETANJA U PLJEVLJIMA POSLIJE 1918. GODINE

Ovaj rad je nastavak saopštenja podnetog na 10. naučnom skupu Zavičajnog muzeja u Pljevljima. Autor smatra da je demografsko pitanje jedno od najvažnijih pitanja za narod i državu. Demografska eksplozija stanovništva poslije svih buna, ustanaka i ratova za oslobođenje i ujedinjenje, posebno poslije Prvog i Drugog svjetskog rata je pouka za sadašnje generacije. U prvim decenijama socijalističke Jugoslavije društveno-politički uslovi su uticali prvo na povećanje, a potom na smanjenje priraštaja stanovništva: radikalna nacionalizacija i agrarna reforma, pa nagla idustrijalizacija i kolektivizacija „oterala“ je brojno stanovništvo sa sela u gradove i druge razvijene sredine. Industrijalizacija je donijela zagađenost životne sredine, povećanu smrtnost i iseljavanje stanovništva. Početkom dvadest prvog vijeka organizovana je neprimjerena privatizacija preduzeća kada je veliki broj radnika ostao bez posla, brige države i životne perspektive.

Milić F. PETROVIĆ – DEMOGRAFIJA I DEMOGRAFSKA KRETANJA U PLJEVLJIMA 1918 – 1941.

APSTRAKT: U radu se polazi od saznanja da u Turskoj, gde su do 1912. pripadala i Pljevlja i u Crnoj Gori do 1918. nisu vršeni zvanični statistički popisi stanovništva. Daju se orjentacioni podaci savremenika o broju stanovnika, zanatskih i trgovačkih radnji u varoši Pljevlja koji se dosta razlikuju. Autor navodi i komentariše prikupljene podatke o broju stanovništva u Pljevljima i susednim mestima iz novooslobođenih krajeva iz 1919. i rezultate zvaničnih statističkih popisa o broju stanovništa 1921. i 1931. (ukupno i prema polu, veroispovesti, zanimanju i pismenosti), kao i popis zgrada, stanova i stoke.
KLJUČNE REČI: Pljevlja, Crna Gora, Srbija, popis, stanovništvo, muški, ženski, verosipovest, zanimanje, pismenost.

NAUČNI SKUP XV

Naučni skup XV, Program, Pljevlja

N a u č n i s k u p XV   SREDNJE POTARJE I POLIMLJE U VRTLOGU PRVOG SVJETSKOG RATA (Demografski, materijalni i kulturni gubici u ratovima 19-20 vijeka)   P R O G R A M   Subota, 15. novembar 2014.god. 19.00 sati, Sala SO Pljevlja Otvaranje Naučnog skupa   […]

Milić F. PETROVIĆ – PLJEVLJACI U SLUŽBI DIPLOMATIJE KRALJEVINE JUGOSLAVIJE (1919 – 1945)

Ukazom regenta Aleksandra od 7/20. decembra 1918. formiran je Mi-
nistarski savjet Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, sa 17. ministar-
stava, među kojima i Ministarstvo inostranih djela (MIP). Ovim aktom je
praktično dotadašnje Ministarstvo inostranih djela Kraljevine Srbije
preimenovano u Ministarstvo inostranih djela Kraljevstva Srba, Hrva-
ta i Slovenaca. Ministarstvo je nastavilo da radi u novoj državi sa
postojećom diplomatskom i konzularnom mrežom u inostranstvu. Dvana-
est poslanstva Kraljevine Srbije nastavilo je rad praktično bez prekida.
Četiri poslanstva obnovila su rad nakon obnove diplomatskih odnosa sa
državama ratnim protivnicima (1920), odnosno 1924, dok je poslanstvo
u Moskvi obnovljeno tek 1940. godine. Sa ostalih (13) država postepe-
no su uspostavljani diplomatski odnosi.1 Za prvog ministra inostranih

Milić F. PETROVIĆ – PLJEVLJA U REPORTAŽAMA BEOGRADSKE ŠTAMPE 1918 – 1941.

Kada je 1918. stvoreno Kraljevstvo Srba Hrvata i Slovenaca naterito-
riji bivše Kraljevine Crne Gore bilo je 10 okruga, među kojima i Okrug
pljevaljski, 167 opština i 431.256. stanovnika. Okrug pljevaljski sačinja-
vala su dva sreza: Pljevaljski i Boljanićki.
Ukazom regenta Aleksandra od 30. juna 1919.’ riješeno je da se Ustav
Kraljevine Srbije od 5. jula 1903. zajedno sa svim zakonima Srbije proši-
ri i na 16. okruga u novooslobođenim krajevima, među kojima i na Okrug
pljevaljski. Ovim zakonskim aktom su Pljevlja i sva druga mjesta u Raškoj
oblasti, na Kosovu i Metohiji i u Makedoniji svrstana u isto područje
– Južnu Srbiju, kako su tada nazivani ovi krajevi.