Arhiva Oznaka: Pljevlja

Miroslav LAZIĆ, Mitra CEROVIĆ – STANOVNIŠTVO PLJEVALJSKOG KRAJA OD VI STOLEĆA PRE HRISTA DO ROMANIZACIJE

Prva pisana zapažanja o starinama pljevaljskog kraja potiču iz pera
dubrovačkih poslanika koji su se 1792. godine, na putu u Carigrad, naš-
li u Pljevljima (Taslidži). Međutim, tek su krajem XIX stoleća započeta
proučavanja antičkih spomenika i natpisa iz Pljevalja, od kojih su neke
objavili Momzen i Artur Evans – znameniti engleski arheolog koji je
Pljevlja posetio krajem XIX stoleća. Ubrzo, 1899. godine, usledila su
i prva iskopavanja o kojima je pisao K. Pač, da bi posle više od šest
decenija, 1964. godine, u Kominima bila započeta sistematska arheo-
loška istraživanja zaštitnog karaktera, kojima su rukovodili dr Dra-
goslav Srejović i dr Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović, profesori
arheologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Ovim iskopavanjima,
sprovedenim u dve istraživačke kampanje (od 1964. do 1967. godine i od
1970. do 1975. godine), obuhvaćena je samo nekropola u Kominima, dok je
prostrano i utvrđeno naselje ostalo neispitano. Rezultati istraživanja
prevazišli su očekivanja i najvećih optimista, jer je sadržaj otkrivenih
grobnica i grobova bio izuzetan. Setimo se samo nadaleko čuvene dijatrete
i prelepog zlatnog nakita koji je krasio lepotice iz antičkih Pljevalja
(Cermanović-Kuzmanović 1998).

Dr Ema MILJKOVIĆ – POČECI ISLAMIZACIJE U PLJEVLJIMA: UZROCI, TOK, POSLEDICE

Prvi kontakti Evrope i islama sežu u daleku prošlost, u VII vek, kada
Arabljani nakon osvajačkih uspehau Maloj Aziji, pokušavaju da zauzmu Ca-
rigrad (674-678), dok prva muslimanska država na evropskom tlu nastaje
u VIII veku, kada su združeno arapsko-berberske snage iz severne Afrike
osvojile tlo Španije, darujući ime moreuzu koji su prešli – Gibraltar,
po vojskovođi koji je predvodio pohod. Islamsko društvo ostavilo je tra-
ga ne samo u istoriji onih evropskih oblasti koje su bile sastavni deo
Omejadskog emirata (Španija), odnosno Abasidskog i Fatimidskog kali-
fata (Sicilija), već i južnih i centralnih oblasti današnje Francuske.
Proces rekonkeiste koji jača sa prvim decenijama XIII veka i stavlja tač-
ku na arapsko-muslimansku dominaciju nad ovim oblastima, podrazumevao
je ne samo ponovno osvajanjs teritorija, već i brisanje svih društvenih,
civilizacijskih i kulturnih normi izgrađivanih u Kalifatu. Uporedo sa
tim takvim istorijskim sledom na zapadu, početkom XIV veka, na istoku
počinje uspon nove sile, koja će u poslednjim decenijama tog stoleća snaž-
no zakoračiti na tlo jugoistične Evrope. U svom prodoru u jutoistočnu Ev-
ropu. Osmanlije donose ne samo novo državno uređenje, već i krupne pro-
mene u društvenim i konfesionalnim odnosima.

Dr Ema MILJKOVIĆ – PLJEVLJA KAO SEDIŠTE HERCEGOVAČKOG SANDŽAKA

Naselja na srpskom etničkom prostoru našla su se na udaru osmanske vojne sile počev od Maričke bitke 1371. godine. Bez obzira na povremene zastoje i unutrašnje probleme, Osmanlije su tokom XV veka izašle na evropsku političku pozornicu kao respektabilna vojna i politička sila i značajan činilac istorijskih zbivanja.

Mr Lamija ABDIJEVIĆ – KONZERVATORSKO–RESTAURATORSKI RADOVI NA HUSEIN–PAŠINOJ DŽAMIJI U PLJEVLJIMA

Husein-pašina džamija, remek djelo islamske arhitekture, po svemu sudeći podignutaje 1569. godine (sl. I).1 Izgradio je kao svoju zadužbinu Husein-paša Boljanić, Bajram-agin sin,2 rodom iz sela Boljanić, koje se nalazi oko 20 km udaljeno od Pljevalja.

Dr Nedeljko RADOSAVLJEVIĆ – NEKOLIKO IZVORA O PLJEVALJSKOM KRAJU I HERCEGOVAČKOJ MITROPOLIJI POD DUHOVNOM VLAŠĆU VASELJENSKE PATRIJARŠIJE (1766 – 1878) (metodološki pristup njihovoj analizi)

Od ukidanja Pećke patrijaršije 1766, do Berlinskog kongresa 1878, čije
odluke su donele značajne geopolitičke promene na Balkanskom poluostrvu,
Pljevlja i pljevaljski kraj su, posle Mostara, bili među najznačajnijim
delovima Hercegovačke mitropolije.2 To potvrđuje kako aktivan duhovni
život manastira Svete Trojice, tako i postojanje većeg broja crkava i ma-
nastira na području Pljevalja i okoline.