Arhiva Oznaka: stećci

STEĆCI NA TERITORIJI OPŠTINE PLJEVLJA – MATARUGE-MOLIKA

STEĆCI NA TERITORIJI OPŠTINE PLJEVLJA - MATARUGE-MOLIKA

U selu Mataruge, udaljenom od Pljevalja 20 km prema jugoistoku, na brežuljku zvanom Molika, nalazi se nekropola sa stećcima. Stećci se nalaze u savremenom pravoslavnom groblju gdje se i dalje vrši sahranjivanje pokojnika, pa se može pretpostaviti da je dio njih koji se nalaze neposredno uz novije grobove dislociran sa […]

STEĆCI NA TERITORIJI OPŠTINE PLJEVLJA – VRULJA-MARINA ŠUMA

STEĆCI NA TERITORIJI OPŠTINE PLjEVLjA

U selu Vrulja, udaljenom od Pljevalja 30 km prema jugoistoku, na brijegu iznad sela, na lokalitetu Marina šuma, na savremenom pravoslavnom groblju, nalazi se nekropola koja danas broji 46 spomenika. Prema Bešlagiću , riječ je o nekropoli koja broji ukupno 53 stećka i to 37 sanduka, 15 sljemenjaka i 1 […]

STEĆCI NA TERITORIJI OPŠTINE PLJEVLJA – VRULJA-MARINA ŠUMA

STEĆCI NA TERITORIJI OPŠTINE PLjEVLjA

Dr Đuro TOŠIĆ – KONTINUITET NASELJENOSTI PLJEVALJSKOG KRAJA OD PRAISTORIJE DO USPOSTAVLJANJA TURSKE VLASTI

Kontinuitet naseljenosti najvećeg dijela pljevaljskog kraja moguće je pratiti od praistorije pa do uspostavljanja turske vlasti zahvaljujući brojnim ostacima materijalne kulture počev od starih ilirskih tumula, preko rimskih spomenika, te srpskih i tzv. grčkih grobalja i nekropola s velikim brojem stećaka, pa do srednjovjekovnih srpskih sakralnih objekata, kao i prvim turskim popisima iz sredine XV vijeka. Taj kontinuitet pratićemo duž rijeke Ćehotine – od sela Kozice do Brda, s desne, i sela Podpeća do Čestina, s njene lijeve strane.

Vanja BELOŠEVAC – SREDNJOVEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI NA NEKROPOLI U MARINOJ ŠUMI

Svim oblastima u kojima se nalaze nekropole sa srednjovekovnim
nadgrobnim spomenicima (u stručnoj literaturi poznati pod nazivom
stećci), Bosni, Hercegovini, Dalmaciji, južnoj Hrvatskoj, zapadnoj
Srbiji poklonjena je značajna pažnja pri njihovom sistematskom
proučavanju. Izuzetak predstavlja jedino Crna Gora, u kojoj je, i pored
saznanja o postojanju velikog broja ovih spomenika, urađeno veoma malo.
Jedina sistematski obrađena nekropola u Crnoj Gori nalazi se kod
Petrove crkve u Nikšiću.1
Za pljevaljski kraj do sada je urađen samo sumaran popis jednog broja
najpoznatijih nekropola, gde je dato samo njihovo brojčano stanje i
navedeni su samo neki najkarakterističniji oblici.*Novijim rekognosciranjem
terena, koje još uvek nije završeno, moglo se utvrditi da je broj
ovih nekropola daleko veći, ali da je broj spomenika na nekim do sada
poznatim nekropolama izmenjen, odnosno da je za poslednjih četrdesetak
godina, od kada je urađen ovaj prvobitan popis, izvestan broj spomenika
uništen. Koliko su ovi spomenici ostavili traga na ovom prostoru vidi
se iz lokalnih naziva mesta, jer ih tamo gde se oni pojavljuju, čak i u svom
amorfnom obliku, obavezno prati naziv „mramor”, „mramori”, „krst”,
„krstovi”. Srednjovekovne nekropole su uglavnom smeštene na nekom
uzvišenju ili blago uzdignutoj humci, u blizini važnijih puteva, i to
najčešće na mestima odakle potpuno dominiraju okolinom. Posebno treba