U utorak, 29. decembra, s početkom u 18 časova, će emitovana online (Zoom) promocija monografije četiri autora „Živa lokalna tradicija“, putem objava na društvenim mrežama Gradske biblioteke i čitaonice Kotor (JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor), JU Zavičajni muzej Pljevlja, JU Centar za kulturu Kolašin i JU Muzeji i galerije Budve, kao i društvenih mreža izdavača – NVO Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru i NVO Centar za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama CIRTIP iz Kolašina, koju su ove godine knjigu i objavili.
Knjiga je rezultat interdisciplinarnog pristupa četvoro autora koji profesionalno potiču iz različitih disciplina, značajnih za istraživanje i očuvanje nematerijalne kulturne baštine. Davor Sedlarević (1979), specijalista vaspitač tradicionalne igre, umjetnički rukovodilac KUĐa „Mijat Mašković“ u JU Centar za kulturu Kolašin. Živi u Kolašinu. Zlata Marjanović (1966), doktor etnomuzikologije, docent na Akademiji umetnosti Univerziteta u Banja Luci. Živi u Pančevu. Ljiljana GAVRILOVIĆ (1953), doktor etnologije i antropologije, naučni savjetnik, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u penziji. Živi u Beogradu. Dušan Medin (1990), doktorand arheologije, kustos, saradnik u nastavi Fakulteta za kulturu i turizam Univerziteta Donja Gorica u Podgorici. Živi u Petrovcu na Moru. Recenzentkinje izdanja su prof. dr Dragana Radojičić, etnološkinja-antropološkinja (Beograd – Herceg Novi), prof dr Dragica Panić Kašanski, etnomuzikološkinja (Banja Luka) i dr Mila Medigović Stefanović, prof. književnosti (Beograd – Petrovac na Moru).
Knjiga je nastala u okviru projekta „Identifikacija, istraživanje i objavljivanje elemenata nematerijalne kulturne baštine u Paštrovićima, Budvi i Kolašinu“, podržanom na Javnom konkursu Ministarstva kulture Crne Gore „Podignimo zavjesu nezavisne kulturne scene“ za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblastima umjetnosti i kulture u 2019. godini. Na online promociji, naslovljenoj „Živa lokalna tradicija Crne Gore“, jer će se bliže predstaviti dio nasljeđa Primorja i Sjevera zemlje, govoriće autori. Osim o sadržaju knjige, biće riječi i o konceptu zaštite i očuvanja nematerijalne kulturne baštine uopšte – od najviših instanci (UNESKO), do crnogorskog i lokalnog okvira, a osvrnuće se i na primjere iz prakse.
DOBRODOŠLI!