Arhiva Oznaka: Praistorija

GLASNIK BR. 14

  GLASNIK ZAVIČAJNOG MUZEJA KNJ. 14 TEMA BROJA PROSVETNI I KULTURNI ŽIVOT POTARJA I POLIMLJA (povodom 200-godišnjice rođenja P. P. Njegoša)   Milić F. PETROVIĆ (Arhiv Jugoslavije, Beograd) NJEGOŠEVO VREME I PLJEVLJA dr Žarko LEKOVIĆ (Istorijski institut, Podgorica) PETAR II PETROVIĆ NJEGOŠ I STARA HERCEGOVINA (Prosvetna i kulturna slika) prof. […]

A. P. DEREVJANKO, M. V. ŠUNJKOV, A. K. AGADŽANJAN, I. A. VISLO- BOKOVA, V. A. ULJANOV, A. A. ANOJKIN, M. M. ŽIVANOVIĆ – PROUČAVANJE PEĆINE TRLICA U BLIZINI GRADA PLJEVLJA NA SJEVERU CRNE GORE

APSTRAKT: U radu su prikazani rezultati istraživanja 2010-2014. na pećini Trlica, koja se nalazi u blizini grada Pljevlja. Obrađuju se i analiziraju slojevi koji se na osnovu otkrivene bogate faune i komparativnog materijala, mogu opredijeliti u rani i srednji pleistocen. Brojnost i raznolikost nađenih vrsta krupnih i sitnih sisara svrstavaju ovaj lokalitet među najznačajnijim na Balkanu u pogledu izučavanja pleistocenske faune.
KLJUČNE RIJEČI: rani i srednji pleistocen, taksonomski sastav teriofaune, sitni i krupni sisari.

GLASNIK ZAVIČAJNOG MUZEJA Knj. 8-9 PLJEVLJA 2013

Glasnik zavičajnog muzeja 8-9

Miroslav LAZIĆ, Mitra CEROVIĆ – STANOVNIŠTVO PLJEVALJSKOG KRAJA OD VI STOLEĆA PRE HRISTA DO ROMANIZACIJE

Prva pisana zapažanja o starinama pljevaljskog kraja potiču iz pera
dubrovačkih poslanika koji su se 1792. godine, na putu u Carigrad, naš-
li u Pljevljima (Taslidži). Međutim, tek su krajem XIX stoleća započeta
proučavanja antičkih spomenika i natpisa iz Pljevalja, od kojih su neke
objavili Momzen i Artur Evans – znameniti engleski arheolog koji je
Pljevlja posetio krajem XIX stoleća. Ubrzo, 1899. godine, usledila su
i prva iskopavanja o kojima je pisao K. Pač, da bi posle više od šest
decenija, 1964. godine, u Kominima bila započeta sistematska arheo-
loška istraživanja zaštitnog karaktera, kojima su rukovodili dr Dra-
goslav Srejović i dr Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović, profesori
arheologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Ovim iskopavanjima,
sprovedenim u dve istraživačke kampanje (od 1964. do 1967. godine i od
1970. do 1975. godine), obuhvaćena je samo nekropola u Kominima, dok je
prostrano i utvrđeno naselje ostalo neispitano. Rezultati istraživanja
prevazišli su očekivanja i najvećih optimista, jer je sadržaj otkrivenih
grobnica i grobova bio izuzetan. Setimo se samo nadaleko čuvene dijatrete
i prelepog zlatnog nakita koji je krasio lepotice iz antičkih Pljevalja
(Cermanović-Kuzmanović 1998).

Dr Đuro TOŠIĆ – KONTINUITET NASELJENOSTI PLJEVALJSKOG KRAJA OD PRAISTORIJE DO USPOSTAVLJANJA TURSKE VLASTI

Kontinuitet naseljenosti najvećeg dijela pljevaljskog kraja moguće je pratiti od praistorije pa do uspostavljanja turske vlasti zahvaljujući brojnim ostacima materijalne kulture počev od starih ilirskih tumula, preko rimskih spomenika, te srpskih i tzv. grčkih grobalja i nekropola s velikim brojem stećaka, pa do srednjovjekovnih srpskih sakralnih objekata, kao i prvim turskim popisima iz sredine XV vijeka. Taj kontinuitet pratićemo duž rijeke Ćehotine – od sela Kozice do Brda, s desne, i sela Podpeća do Čestina, s njene lijeve strane.