Zavičajni muzej Pljevlja, u saradnji sa JU Muzeji i galerije Nikšić, organizovao je izložbu „Zanatsko oružje i oružni pribor“ koja je plod dugogodišnje saradnje ove dvije ustanove. Izložba predstavlja priliku da se posjetioci upoznaju sa zbirkom oružja koja je dio bogatog fundusa nikšićkog muzeja.
Ova izložbena postavka je prikaz hladnog i vatrenog oružja, pribora, kao i svitne nošnje, dopunjena crtežima poznatog crnogorskog slikara Ilije Šobajića.
Kroz istoriju, ljudsko društvo se razvijalo i tako stvorilo društvene strukture koje su postale važne za funkcionisanje složenog društvenog poretka. Jedna od tih struktura bila je i snažna organizovana vojska, koja je predstavljala snagu države. To je dovelo do masovne upotrebe oružja, njegovog usavršavanja, a onda i ukrašavanja. Upravo ukrašeno oružje od korala, srebra i pozlate, dodatno uljepšano tehnikom tauširanja, filigrana, granulacije, iskucavanja dobija statusnu simboliku. Kao takvo, oružje postaje dio svakodnevice i garancija moći, svjedok i spomenik vremena iz kojeg potiče. Ono je najvažniji instrument sile, najmoćnije sredstvo autoriteta vlasti i ličnosti, simbol dostojanstva, pa čak i dio nošnje.
Ovakvim statusom oružje postaje i prvorazredni izvor saznanja, te se ne smije zapostaviti u analitičkom posmatranju bilo kojeg arheološkog ili istorijskog problema.
Na izložbenim postavkama, oružje se predstavlja kao dekorativan ili posebno atraktivan materijal koji prvenstveno ima ulogu da privuče pažnju i impresionira posjetioca, a znatno rjeđe da pruži studiozne zaključke ili da zaokruži neke teme i okvire.
Upravo i ovi primjerci jatagana, noževa, sablji, kremenjača – džeferdara i ledenica, predstavljeni su kao mala remek-djela kovačke vještine, kujundžijskog i srmadžijskog zanata što je najkonkretnije izraženo bogatstvom inkrustiranih motiva i ostalih elemenata orijentalnog ukrasa.
Vješti majstori su svoje radove ukrašavali realnim i animalističkim motivima, apstraktnim idejama i individualnom maštovitošću. Ukrašavanje je imalo dvojaku svrhu – da dekoriše, ali i da toplinu predmetima čija je upotrebna namjena hladna, čak i surova. Ujedno je imalo i simboličku funkciju zbog vjerovanja da je orijentalni zapis čudotvoran i da čuva onoga ko nosi to oružje.
S toga se ova izložba može multi-disciplinarno analizirati:
- sa istorijskog aspekta, sa kojeg su ovi eksponati – trofejno oružje iz oslobodilačkih borbi 18. i 19. vijeka;
- sa etnološkog aspekta, gdje se možeti analizirati razvoj kujundžijskog zanatstva i izrada autentičnih predmeta i
- sa umjetničkog aspekta, analizom ukrasa i stilizovanosti figuralnih prikaza i ornamentike.
Svi izloženi primjerci zanatskog oružja pripadaju oružju „dugog trajanja“ i koristili su se u bojevima za oslobođenje Crne Gore.
To su autentični proizvodi zanatskih i oružnih centara iz perioda s kraja XVIII i početka XIX vijeka. Izrađivani su u Debru, Damasku i drugim gradovima Bliskog istoka, a kasnije i u radionicama u Skadru, Kotoru, Perastu, Foči. U Crnoj Gori tada nisu postojali kapaciteti za proizvodnju i opravku oružja i municije pa se ono nabavljalo kao ratni plijen ili kupovinom iz okolnih krajeva. Oružarski zanati su se održali do kraja XIX vijeka kada primat preuzima fabričko oružje.
Crnogorci su pridavali veliki značaj lijepom oružju, o čemu svjedoči podatak da su ga uglavnom svi i posjedovali, čak i oni koji su bili na ivici materijalne egzistencije. Oružje i odijelo za Crnogorce je imalo posebnu simboliku i često je vrijedjelo više nego čitavo njihovo imanje.
Zbirka ovog oružja, koje se čuva u nikšićkom muzeju, jedna je od najbogatijih u Crnoj Gori. Najveći broj izloženih primjeraka je u potpunosti sačuvao prvobitni izgled, dok je samo manji broj sa dodacima i prepravkama.
Na postavci su izloženi primjerci:
- hladnog oružja – jatagani, noževi, sablje i
- vatrenog – džeferdari i ledenice.
Posebno su predstavljeni pojedinačni primjerci:
- sablja vojvode Mirka Petrovića,
- džeferdar Rama Jovovića,
- sablja popa Mila Jovovića,
- jatagan Novaka Ramova Jovovića,
- sablja vojvode Šaka Petrovića.
Izložene su i toke serdara Šćepana Radojevića, kao i Obilića medalja i barjaktarski grb Novaka Ramova Jovovića.
Sve ovo ukazuje na činjenicu da izložba predstavlja kompleksnu priču višestrukog prikaza, koja zavrjeđuje pažnju posjetilaca.
Snimak sa otvaranja izložbe (TV Pljevlja)
