„ŽIVOT NA CRNOGORSKOM DVORU“

novembar 22, 2022

Povodom 70 godina postojanja Zavičajnog muzeja Pljevlja i obilježavanja Dana opštine Pljevlja, u okviru Novembarskih svečanosti u subotu 19. 11. 2022. godine, otvorena je izložba ,,Život na crnogorskom dvoru“. Izložbu organizuje Zavičajni muzej Pljevlja u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, čiji kustosi, Jelena Vujović, Ana Kapetanović i Vukan Ražnatović, su autori izložbe, a u koncepciji izložbe učestvovale su viša kustoskinja Dejana Drobnjak i kustoskinja Ana Aranitović.

Nakon završetka II svjetskog rata, nastupio je perod obnove industrijskog i kulturnog razvoja cijele, nekada jedinstvene, poslijeratne države, Jugoslavije. Taj sveukupni posleratni preporod odvijao se i u Pljevljima. Nedugo po oslobođenju, započeta je izgradnja Doma kulture koji i za današnje vrijeme svojom veličinom predstavlja impozantno zdanje. Nakon samo 4 godine, koliko je trajala njegova gradnja, Dom kulture je postao mjesto brojnih raznovrsnih kulturnih i umjetničkih dešavanja. Pod svoj krov obuhvatio je kulturne ustanove, među kojima se našao i Muzej, kako je tada rečeno, „za privremeno“. U tom malom, ,,privremenom“ smještaju, Muzej je uspijevao da, koliko je to bilo moguće, obavlja svoju osnovnu djelatnast, a to je prvenstveno očuvanja kulturne baštine koja je u pljevaljskom kraju i te kako bogata i raznolika. Ta građa je razvrstana u više odjeljenja (arheološko, etnološko, istorijsko i kulturno istorijsko), sa više zbirki, i brižljivo se čuva za buduće generacije, koje će, na osnovu tog materijala, dobiti brojna saznanja o prošlosti svog zavičaja.

Od sredine šezdesetih godina, kada započinju prva arheološka istraživanja, koja su kasnije decenijama sprovođena na brojnim lokalitetima pljevaljskog kraja, došlo se do saznanja o prisustvu čovjeka i kontinuitetu naseljenosti na ovom prostoru, od daleke praistorije, i perioda od prije 50.000 godina, pa do danas. Jedan dio predmeta koji potiču iz perioda tog dugog razvojnog ciklusa, možete da vidite na arheološkoj muzejskoj postavci ,,Putevima Homo sapiensa“, koja je otvorena prije tačno godinu dana.

Izložbu je do sada pogledalo preko 2.500 posjetilaca. Svi su iznenađeni da nešto tako mogu vidjeti u Pljevljima i imali su samo riječi pohvale. To je i uticalo da ova izložba bude nagrađena, kao najbolja u Crnoj Gori za 2021. godinu. Njen značaj je utoliko veći, kada se kaže da je samostalno osmislila i priredila malobrojna ekipa zaposlenih u Muzeju, koji udruženo rade kao jedan.

Za sve ove godine postojanja, pored organizovanja brojnih izložbi, samostalnih i gostujućih u saradnji sa drugim muzejima iz države i okruženja, Muzej se bavio kako istraživačkim tako i organizacionim radom, u okviru kojeg je priređivao Naučne skupove, na kojima su učestvovali brojni istaknuti profesori, naučni i kulturni radnici sa svojim istraživačkim radovima vezanim za pljevaljski kraj i širu okolinu, koji su potom publikovani u Glasniku zavičajnog muzeja. Svoju izdavačku djelatnost, Muzej je proširio izdavanjem više monografija, knjiga iz edicije Pljevaljsko selo i drugih vezanih za ovaj kraj.

Poslije dvanaestogodišnje rekonstrukcije Doma kuture, Muzej je ponovo vraćen pod njegov krov. Istina, sa značajnim prostornim proširenjem, ali što ni dalje nije optimalno i odgovarajuće za pljevaljski Zavičajni muzej, koji je kompleksnog tipa i koji, pored raznovrsnog muzejskog materijala, posjeduje i jedno od najvećih nacionalnih pokretnih kulturnih blaga Crne Gore, diatretu – staklenu pehar-čašu, kakvih je pronađeno svega nekoliko u cijelom svijetu .

Zbog svoje očuvanosti i rijetkosti, ima neprocjenjivu vrijednost, i kao takva, ona bi zavrjeđivala da se u gradu podigne posebna zgrada muzeja, u kojem bi, uz sve mjere zaštite, diatreta mogla biti izložena. Predstavljala bi dragulj, koji bi Pljevljima otvorio vrata za posjetioce iz cijelog svijeta. S toga se nadamo da će možda do narednog, jubilarnog, desetoljeća, Zavičajni muzej kao ustanova od javnog interesa dobiti sopstveno zdanje za obavljanje svih muzejskih djetanosti i u kojem će se valorizovati cjelokupno bogato kulturno naslijeđe pljevaljskog kraja.

O radu Muzeja za ovih 70 godina moglo bi se još pričati na dugačko i na široko, ali ću se ja ipak ovdje zaustaviti kako bih vam večeras predstavila ovu jedinstvenu izložbenu postavku koja je, kao što rekoh, organizovana u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore. Na izložbi je predstavljen život na crnogorskom dvoru od druge polovine 19. pa do početka 20. vijeka, tj. za vrijeme vladavine knjaza, a potom kralja Nikole I Petrovića Njegoša i njegove porodice. To je period u kojem je Crna Gora, od manje oblasti pod turskom vlašću, prerasla u prostorno znatno uvećanu državu sa priznatom nezavisnošću od strane velikih sila. Postignut je zakonodavni, obrazovni i kulturni prosperitet Crne Gore.

Dvor je pored porodičnog doma, paralelno imao i ulogu rezidencije, u kojoj je knjaz, a potom kralj Nikola, organizovao političke sastanke, prijeme i dočekivao strane diplomate, ambasadore i velikodostojnike.