ŽIVOT NA CRNOGORSKOM DVORU

novembar 22, 2022

Povodom 70 godina postojanja zavičajnog muzeja Pljevlja i obilježavanja Dana opštine Pljevlja u okviru Novembarskih svečanosti u subotu 19.11.2022. god. otvorena je izložba ,,Život na crnogorskom dvoru“. Izložbu organizuje Zavičajni muzej Pljevlja u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, čiji kustosi, Jelena Vujović, Ana Kapetanović i Vukan Ražnatović, su autori izložbe, a u koncepciji izložbe učestvovale su viša kustoskinja Dejana Drobnjak i kustoskinja Ana Aranitović.

Nakon završetka II svjetskog rata, nastupio je perod obnove, industijskog i kulturnog razvoja cijele,, nekada jedinstvene, poslijeratne države,,Jugoslavije. Taj sveukupni poslijeratni PREPOROD odvijao se i u Pljevljima.. Nedugo po oslobođenju, započeta je izgradnja Doma kulture, koji,, I za današnje vrijeme, svojom veličinom predstavlja impozantno zdanje.. Nakon samo 4 godine, koliko je trajala njegova gradnja, Dom kulture je postao mjesto brojnih raznovrsnih kulturnih i umjetničkih dešavanja. Pod svoj krov obuhvatio je kulturne ustanove, među kojima se našao i Muzej, kako je tada rečeno, „za privremeno“. U tom malom, ,,privremenom“ smještaju, Muzej je uspijevao da, koliko je to bilo moguće, obavlja svoju osnovnu djelatnast, a to je prvenstveno očuvanja kulturne baštine, koja je u pljevaljskom kraju i te kako bogata i raznolika. Ta građa je razvrstana u više odjeljenja Arheološko, Etnološko, Istorijsko i Kulturno-istotijsko – sa više zbirki ,, i brižljivo se čuva za buduće generacije, koje će, na osnovu tog materijala, dobiti brojna saznanja o prošlosti svog zavičaja.

Od sredine 60-ih godina, kada započinju prva arheološka istraživanja, koja su kasnije decenijama sprovođena na brojnim lokalitetima pljevaljskog kraja, došlo se do saznanja o prisustvu čovjeka i kontinuitetu naseljenosti na ovom prostoru, od daleke praistorije, i perioda od prije 50.000 godina, pa do danas. Jedan dio predmeta koji potiču iz perioda tog dugog razvojnog ciklusa, možete da vidite na arheološkoj muzejskoj postavci ,,Putevima Homo-sapiensa“, koja je otvorena prije tačno godinu dana.

Izložbu je do sada pogledalo preko 2.500 posjetilaca. Svi su iznenađeni da nešto tako mogu vidjeti u Pljevljima i imali su samo riječi pohvale. To je i uticalo da ova izložba bude nagrađena, kao najbolja u Crnoj Gori za 2021. godinu. Njen značaj je u toliko veći, kada se kaže da je samostalno osmislila i priredila malobrojna ekipa zaposleni u Muzeju, koji udruženo rade kao jedan.

Za sve ove godine postojanja, pored organizovanja brojnih izložbi, samostalnih i gostujućih u saradnji sa drugim muzejima iz države i okruženja, Muzej se, bavio kako istaživačkim tako i organizacionim radom, u okviru kojeg je priređivao Naučne skupove, na kojima su učestvovali brojni istaknuti profesori, naučni i kulturni radnici sa svojim istraživačkim radovima, vezanim za Pljevaljski kraj i širu okolinu, koji su potom publikovani u Glasniku zavičajnog muzeja. Svoju izdavačku djelatnost, Muzej je proširio izdavanjem više monografija, knjiga iz edicije Pljevaljsko selo i drugih vezanih za ovaj kraj.

Poslije 12-godišnje rekonstrukcije Doma kuture, Muzej je Ponovo vraćen pod njegov krov, istina, sa značajnim prostornim proširenjem, ali što ni dalje nije optimalno i odgovarajuće za pljevaljski Zavičajni muzej, koji je kompleksnog tipa i koji, pored raznovrsnog muzejskog materijala posjedije i jedno od najvećih nacionalnih pokretnih kulturnih blaga Crne Gore, Diatretu staklenu pehar-čašu, kakvih je pronađeno svega nekoliko, u cijelom svijetu .

Zbog svoje očuvanosti i rijetkosti, ima neprocjenjivu vrijednost, i kao takva, ona bi zavrjeđivala da se u gradu podigne posebna zgrada muzeja, u kojem bi, uz sve mjere zaštitne, Diatreta mogla biti izložena. Predstavljala bi dragulj, koji bi Pljevljima otvorio vrata za posjetioce iz cijelog svijeta. S toga se nadamo, da će možda do narednog, jubilarnog, 10-ljeća Zavičajni Muzej kao Ustanova od javnog interesa dobiti sopstveno zdanje za obavljanje svih muzejskih djetanosti i u kojem će se valorizovati cjelokupno bogato kulturno naslijeđe Pljevaljskog kraja.

O radu Muzeja za ovih 70 godina moglo bi se još pričati na dugačko i na široko, ali ću se ja ipak ovdje zaustaviti,, kako bi vam večeras predstavila ovu jedinstvenu izložbenu postavku koja je, kao što rekoh, organizovana u saradnji sa Narodnim muzejom CG.. Na Izložbi je predstavljen život na crnogorskom dvoru, od druge polovine 19. pa do početka 20. vijeka, tj za vrijeme vladavine knjaza, a potom kralja, Nikole 1. Petrovića Njegoša i njegove porodice. To je period u kojem je Crna Gora, od manje oblasti pod turskom vlašću, prerasla u prostorno znatno uvećanu državu sa priznatom nezavisnošću od strane velikoh sila. Postignut je zakonodavni, obrazovni i kulturni prosperitet Crne Gore.

Dvor je pored porodičnom doma, paralelno imao i ulogu rezidencije, u kojoj je knjaz, a potom kralj Nikola organizovao političke sastanke, prijeme i dočekivao strane diplomate, ambasadore i velikodostojnike.