KOMINI – ARHEOLOŠKA ISKOPAVANJA 2008. GOD.

Tokom 2008. godine, u saradnji sa Arheološkom zbirkom Filozofskog fakulteta u Beogradu i Republikčikim zavodom za zaštitu spomenika kulture sa Cetinja, Zavičajni muzej je nastavio prvu fazu zaštitnih arheoloških istraživanja na antičkom lokalitetu Municipium S… u Kominima. Kampanju na samom terenu avgusta i septembra mjeseca sprovodila je ekipa od sedam stručih lica, deset studenata i četrdesatak fizičkih radnika, uz stalno i povremeno angažovanje tri traktora, jedne utovarne građeviske mašine, dva kamiona, jedne manje dizalice i jedne motorne testere.

Pored arheoloških iskopavanja, prošle godine su na širem prostoru  lokaliteta sprovedena i geofizička istraživanja od strane Centra za nove tehnologije iz Beograda. Primjenom georadarske i geoelektrične metode precizno su ubicirane i kartirane lokacije sa prisutnim arheološkim sadržajima u zemlji na koje treba posebno obratiti pažnju. Rezultati ovih istraživanja značajno će uticati na efikasnost u izboru i sprovođenju budućih arheoloških iskopavanja.

Sveukupna dosadašnja istraživanja potvrdila su pretpostavku da se na prostoru, ograničenom sa juga Bobića potokom, sa istoka rijekom Vezičnicom, a sa sjevera savremenim asfaltnim putem, nalaze ostaci rimskog grada.

Tokom prošlogodišnjih arheoloških iskopavanja otkrivene su dvije građevine.

Komini, arheološka iskopavanja 2008.god.-11

Građevina I predstavlja luksuzni objekat dimenzija 18,75 x 14,75 m. Sastoji se od šest odaja približno istih kvadratnih osnova i jedne manje odaje koja se završava lučnim zidom dajući jedan apsidalni prostor. Objekat je građen od poluobrađenih kamenih blokova vezanih malterom, uz obilato korišćenje sige kao građevinskog materijala koji je lak za obradu i omogućava lakše konstruisanje prozorskih i vratnih otvora. Zidovi odaja ovog objekta, debljine oko 0,60 m, bili su bogato dekorisani freskama sa različitim geometrijskim i figuralnim motivima, veoma bogatog kolorita. Luksuznost građevine naglašena je otkrićem sistema podnog grijanja, tzv. hipokausta. Pečati na opekama koje su služile za konstrukciju hipokaustnih stubića i podova odaja (METR, PAS) ukazuju na postojanje lokalne radionice koja je snabdijevala grad građevinskim materijalom. Sudeći po pokretnom arheološkom materijalu, građevina je podignuta sredinom II vijeka, ali je krajem III i početkom IV vijeka pretrpjela popravke koje se očituju u drugačijem načinu gradnje, uz upotrebu obrađenog kamena manjeg formata i uz rijetku upotrebu maltera kao veziva. Izgleda da je život ove građevine prekinut krajem IV vijeka u momentu kada se i sam grad napušta. Prvobitna namjera građevine nije za sada pouzdano poznata pošto još nije otkrivena u potpunosti. U vrijeme obnove, krajem III ili početkom IV vijeka, svakako da je imala i izvjesni kultni karakter. Na to ukazuje nalaz tri žrtvenika prislonjena uz južni zid objekta, od kojih je jedan izgleda bio posvećen Silvanu.

Komini, arheološka iskopavanja 2008.god.-10

Građevina II nalazi se južno od građevine I, a tokom 2008. godine otkriven je samo njen istočni dio. Riječ je o longitudinalnoj građevini koja se prostire u pravcu istok – zapad, a sastoji se od dva niza manjih odaja približno istih kvadratnih osnova. Zidovi ovog objekta građeni su od obrađenog kamena manjeg formata povezanog razmućenom glinom, rjeđe i malterom. Način gradnje i stratigrafski podaci kazuju da je ovaj objekat izgrađen u vrijeme obnove građevine I, odnosno krajem III ili početkom IV vijeka, na šta upućuje i nalaz bronzanog novca Konstantina I, kovan u Lugdunumu oko 310. godine. Prekid života krajem IV vijeka uočava se i na ovom objektu.

Očekivanja da se zapadno od ovih građevina nalaze još interesantniji dijelovi grada, potkrepljena nalazima kapitela i dijelova stabla kamenih stubova, potvrđuju i geofizička istraživanja obavljena prošle godine nakon arheoloških iskopavanja. Do sada dobijeni rezultati govore o postojanju luksuznih javnih građevina (hram, forum) u centru grada koji je najvjerovatnije bio opasan i zaštićen bedemima. Osim na prostoru unutar bedema (intra muros), gradski život se odvijao i na širokom prostoru van bedema (extra muros), koji je ograničen s jedne strane Babića Potokom, a s druge Vezičnicom.

 

Foto galerija sa arheoloških iskopavanja 2008. god.