Dr Radoslav RASPOPOVIĆ – POVJERLJIVI IZVJEŠTAJ LAZARA TOMANOVIĆA RUSKOM DIPLOMATSKOM PREDSTAVNIKU NA CETINJU S. V. ARSENJEVU O STANJU MANASTIRA U PLJEVALJSKOM KRAJU
U vezi sa temom ovog saopštenja neophodno je da na samom početku skrenemo pažnju na dvije stvari. Prvo: dokument spomenut u naslovu ovoga rada, datiran sa 14. junom 1910. g. tiče se Pljevaljskog pašaluka, što znači da se odnosi ne samo na pljevaljski kraj već i na druge opštine sa ovog područja. I drugo. I pored svoje vjersko-nacionalne motivacije i sadržinske usmjerenosti na pitanja crkvenog života, koje nikako ne želimo potcijeniti, on je imao i specifičnu političku pozadinu.
Milić F. PETROVIĆ – O PRIVREDI PLJEVALJSKOG KRAJA OD 1918. DO 1941.
Privreda Pljevalja između dva svjetska rata vuče korijene zaostalosti iz prethodnih vremena. Privredne prilike u neoslobođenim srpskim zemljama do 1912. bile su vrlo teške. Zahvaćene zaostalošću, anarhijom, borbom za vlast i za održanje u Evropi, Turska nije poklanjala gotovo nikakvu pažnju razvoju porobljenih zemalja.
Dr Momčilo MITROVIĆ – FOND ZA OBNOVU ZEMLJE I PRIVREDA CRNE GORE – NA PRIMERU PLJEVLJANSKOG SREZA (1945 – 1946)
Izučavanje obnove i izgradnje privrede posle Drugog svetskog rata (termin je iz onog vremena) smatramo višeznačajnim. Iako vrlo kratak period, obnova u Jugoslaviji je pokazala velike mogućnosti, na jednoj strani, a na drugoj, neke elemente privrednog razvoja koji he biti strategija za vreme koje je dolazilo.
Živko RADOVIĆ – KONZERVATORSKO RESTAURATORSKI RADOVI NA ŽIVOPISU U CRKVAMA ČASNOG KRSTA I VAZNESENJA PRESVETE BOGORODICE U GORNJEM MANASTIRU OSTROG
Manastir Ostrog se nalazi na polovini puta Podgorica-Nikšić, visoko pod Ostroškom gredom, odakle se pogled pruža čitavom Bjelopavlićkom ravnicom. Tu je zapravo smješten Gornji manastir Ostrog, najpoznatije svetilište na prostorima Crne Gore i šire. Podizanje manastira Ostrog u Podostroškim stijenama smatra se samim svojim činom jednim od čuda sv. Vasilija Ostroškog koji je ujedno i osnivač manastira.