Arhiva Oznaka: Pljevlja

GLASNIK BR. 15

  GLASNIK ZAVIČAJNOG MUZEJA KNJ. 15 TEMA BROJA SREDNJE POTARJE I POLIMLJE U VRTLOGU PRVOG SVJETSKOG RATA (Demografski, materijalni i kulturni gubici u ratovima 19-20 vijeka)   prof. dr Milan MIJALKOVSKI (Beograd) ATENTAT U SARAJEVU 1914. GODINE U FOKUSU AUSTRIJSKE ISRPSKE ŠPIJUNAŽE dr Žarko LEKOVIĆ (Istorijski institut, Podgorica) CRNOGORSKO-SRBIJANSKA SARADNJA […]

NAGRADA ZA IZLOŽBU GODINE

28. februara 2022. godine u Kotoru u Galeriji Solidarnosti održana je svečana dodjela godišnjih nagrada Muzejskog društva Crne Gore na kojoj su uručene nagrade za najbolji muzej u 2021. godini koju je dobio OJU Muzeji Kotor i nagrada za izložbu godine “Putevima Homo Sapiensa“ JU Zavičajni muzej Pljevlja.  

ANTIČKI SPOMENICI NA SJEVERU CRNE GORE (RTCG)

Satelitski program RTCG emitovao je dokumentarnu emisiju ANTIČKI SPOMENICI NA SJEVERU CRNE GORE. Novija arheološka istraživanja na sjeveru značajno su obogatila naša saznanja o civilizacijskoj i kulturnoj slici antike u Crnoj Gori. Ta istraživanja su ponudila potpunije sagledavanje istorijskih procesa, stvaranja država i povezivanje populacija iz predrimskog doba sa žiteljima […]

“SLATKO SPAVAJ“ IZLOŽBA VEZENIH JASTUKA

Povodom 18. maja, međunarodnog Dana muzeja, u izložbenim prostorijama Zavičajnog muzeja Pljevlja, postavljena je etnografska izložba „Slatko spavaj – sweet dreams“,Zavičajnog muzeja u Nikšiću. Izložba „Slatko spavaj“ obuhvata ukrašene jastuke koji su bili dio opreme koju su buduće mlade, a kasnije nevjeste, donosile u novu kuću. Jastuci kao intiman dio […]

Dr Nedeljko B. RADOSAVLJEVIĆ* – PLJEVLJA I PLJEVALJSKI KRAJ U IZVEŠTAJIMA KNJAŽESKOJ KANCELARIJI IZ UŽIČKE NAHIJE I OKRUŽJA UŽIČKOG 1816 – 1839.”

APSTRAKT: U radu je ukazano na značaj izvora iz fonda „Knjažeska kancelarija“ Arhiva Srbije, tematske celine „Užička nahija“, za istraživanje istorije Pljevalja i okoline u vremenu od 1815. do 1839. Sačuvana građa, koja je korišćena u radu, predstavlja uglavnom jednosmernu komunikaciju, od lokalnih srpskih vlasti u Užičkoj nahiji ka Knjažeskoj kancelariji. Ipak, i kao takvi, ti prvorazredni izvori omogućavaju da se bolje sagleda mišljenje koje su u Užičkoj nahiji imali kako nosioci vlasti, tako i ljudi drugih profesija, o prilikama u neposrednom susedstvu u Osmanskom carstvu, u koje je ulazio i pljevaljski kraj.
KLJUČNE REČI: Osmansko carstvo, Kneževina Srbija, Knjažeska kancelarija, Miloš Obrenović, Užička nahija, Pljevlja, istorijski izvori.