Akademik Zoran LAKIĆ – ZA MODERNIJI PRISTUP U PROUČAVANJU NAJNOVIJE PROŠLOSTI PLJEVALJSKOG KRAJA

Otkazani naučni skup od jeseni prošle godine bio je vezan za Dan oslobođenja grada, ustvari za Dan opštine. Da podsjetim – riječ je o 20. (18) novembru 1944. godine kada su Pljevlja bila konačno oslobođena od njemačkih okupatora. Godinu dana prije – dakle 20. novembra 1943. godine u Pljevljima je održana značajna osnivačka skupština ZAVNO Sandžaka.

Miloš STAROVLAH – NAJNOVIJA METANASTAZIČKA KRETANJA NA PODRUČJU PLJEVALJA

Razlozi migracija su vrlo složeni i raznovrsni, ali se u osnovi mogu podijeliti na istorijske i ekonomske. U istorijske razloge prvenstveno spadaju „bježanije pred zavojevačkom vojskom… tim pre što se tada svet odjedanput u masama krene. Međutim pri seobama usled ekonomskih i psiholoških uzroka retko se kada u jedanput krenu velike grupe stanovnika …ali su ove migracije stalne, traju vekovima, prolaze mirno, mahom neopaženo…”.

Predrag VUKIĆ – TRI DOKUMENTA IZ ISTORIJE PLJEVALJSKOG KRAJA

Manastir Dovolja, posvećen Uspenju Presvete Bogorodice, nalazi se na desnoj obali Tare, kod sela Prenćana u okolini Pljevalja. U istorijskim izvorima Dovolja se prvi put pominje 1513. Ipak, manastir je po svemu sudeći znatno starijeg postanja. Sudeći prema crkveno-narodnom predanju, prvobitni manastir je podignut za vrijeme kralja Milutina Nemanjića.

Živko RADOVIĆ – KONZERVATORSKO – RESTAURATORSKI RADOVI NA ŽIVOPISU MANASTIRA SV. TROJICA U PLJEVLJIMA OD 1996. DO 1998. GODINE

Manastir Sv.Trojica sagrađen je 1537. godine, kada je jeromonah Visarion sa bratom Savom i sinom Nikiforom sazidao najstariji dio crkve (naos i oltarski prostor), mada postoje indicije da je sagrađen i ranije. Unutrašnja priprata i kupola dozidani su 1592. godine. Konačan građevinski izgled crkva dobija 1875. godine, kada je dozidana spoljna priprata.

Radoman Risto MANOJLOVIĆ – PEDESET GODINA POSTOJANJA ZAVIČAJNOG MUZEJA U PLJEVLJIMA

Prema kriterijima i principima IKOM-a (međunarodnog komiteta za muzejsku organizaciju), u skladu sa kojima je zakonski uređena i jugoslovenska muzejska djelatnost, muzeji, po definiciji, kao najpouzdaniji svjedoci vremena, predstavljaju kulturno-naučne, istraživačke i didaktičke ustanove, sa ciljem da sistematski istražuju, prikupljaju, sređuju, čuvaju, zaštićuju, obrađuju, proučavaju, izlažu svoj materijal i publikuju rezultate rada, koji pomažu u rasvjetljavanju kulturno-istorijske prošlosti određene društvene sredine.