Arhiva Oznaka: Raška

Salih SELIMOVIĆ – GASTON GRAVJE O POTARJU I POLIMLJU

Stara Raška ili Raška oblast uvek je bila predmet izučavanja i opisivanja
mnogih putopisaca, političara, diplomata, obaveštajaca, ali i istoričara,
geografa, antropogeografa, etnologa. Još Karađorđevi planovi o
oslobođenju i okupljanju srpskih zemalja i restauraciji srpske državnosti
južno od Save i Dunava zabrinjavali su evropski Zapad, a posebno Habzburšku
Monarhiju koja je imala imperijalne planove prema našim zemljama a
posebno prema drevnoj Raškoj. Taj prostor između reka Drine i Ibra, Tare
i Zapadne Morave izuzetno je postao aktuelan u političko-diplomatskim
manipulacijama posle Berlinskog kongresa 1878. godine. Od tada je Austro-Ugarska
taj prostor smatrala svojim koridorom za dalju penetraciju na
Balkansko poluostrvo, ali i kao klin koji se uklještio između Srbije i
Crne Gore sprečavajući na taj način njihovo ujedinjenje. Ovaj prostor je bio
embrion srpske državnosti i duhovnosti, odnosno kulture uopšte srpskog
naroda kako u srednjem veku tako i u njegovom daljem istorijskom razvoju.
Kroz srednji i novi vek kao i u najnovije doba ovaj prostor je predstavljao
„kopču srpskih zemalja“, kako kaže naš istoričar Slavenko Terzić. Raška
oblast je i danas „živi most“ između centralne
i Hercegovine i Kosova i Metohije.

Milić F. PETROVIĆ – SAOBRAĆAJNE PRILIKE I TRGOVINA U PLJEVLJIMA I OKOLINI 1860 – 1941.

Od stvaranja dvije poluslobodne sriske kneževine u XIX vijeku, Srbije
i Crne Gore, oslobođenje Raške oblasti bilo je prioritet u svim njihovim
nacionalno-oslobodilačkim planovima. Oslobođenje kolijevke srpske
državnosti, duhovnosti i tradicije bilo je pitanje njihovog opstanka. Međutim,
oko ove oblasti, šire Stare Srbije i Bosne i Hercegovine otimale
su se tadašnje velike evropske sile: Otomanska carevina nastojala je da
ove tradicionalne srpske zemlje i dalje zadrži pod svojom upravom; Austro-Ugarska
je preko ovog prostora planirala i trasira svoj dobro poznati
prodor na istok; Rusija je podržavajući oslobodilačke napore Srbije i
Crne Gore željela da pojača svoj uticaj i prisustvo na Balkanu.

Salih SELIMOVIĆ – POLITIKA AUSTRO–UGARSKE PREMA RAŠKOJ OBLASTI POSLE BERLINSKOG KONGRESA 1878. (SJENIČKA REZOLUCIJA)

Austro-Ugarska je okupirala Bosnu i Hercegovinu po odluci Berlinskog kongresa 1878. godine, tačka XXV ugovora. To je bila odluka tzv. koncerna evropskih sila. Tako je K. und K. Monarhija u ime tadašnje međunarodne zajednice (Rajhšatski dogovor sa Rusijom iz 1876. godine i snažna podrška Nemačke i Velike Britanije) uspela da spreči nužno i normalno, istorijski potpuno opravdano ujedinjenje srpskih istorijskih i etničkih zemalja koje su ponovo ostale izvan granica Srbije i Crne Gore.