Arhiva Oznaka: Akademik Ljubomir ZUKOVIĆ

Akademik Ljubomir ZUKOVIĆ – ORLOVIŠTE – POEMA MLAĐENA DŽAKOVIĆA O ŠARANCIMA

Akademik Ljubomir ZUKOVIĆ – PIRLITORSKI VOJVODA MOMČILO

APSTRAKT: U oblastima ekstremnog patrijarhata, žena je uvek pod sumnjom, a njena vernost konstantno je na proveri. U tom kontekstu, Vidosavin postupak tumači se kao vid pobune protiv patrijarhalnih obrazaca na kojima počiva porodica vojvode Momčila, što u značajnom meri predstavlja novinu u analizi ove pesme. U nastavku rada, određena pevačeva stvaralačka rešenja posmatraju se u svetlu njegovog neposrednog iskustva iz vremena hajdukovanja, a takođe se problematizuje i pitanje zašto ostalih pet varijanata ove pesme nije sačuvano.
KLJUČNE RIJEČI: Vojvoda Momčilo, Vuk Karadžić, Stojan Lomović, Vidosava, izdaja, patrijarhat

NAUČNI SKUP XV

Naučni skup XV, Program, Pljevlja

N a u č n i s k u p XV   SREDNJE POTARJE I POLIMLJE U VRTLOGU PRVOG SVJETSKOG RATA (Demografski, materijalni i kulturni gubici u ratovima 19-20 vijeka)   P R O G R A M   Subota, 15. novembar 2014.god. 19.00 sati, Sala SO Pljevlja Otvaranje Naučnog skupa   […]

Akademik Ljubomir ZUKOVIĆ – KULTURNA PANORAMA PLJEVALJA U ROMANU SVITANJE MILKE BAJIĆ-PODEREGIN

U romanu Svitanje Pljevlja su prikazana na razmeđu dva veka, devetnae-
stog i dvadesetog, i to u trenutku kad su se u tom kraju dramatično ukrstili
interesi dva zavojevača, Turske i Austrije, dve nezavisne srpske države,
Srbije i Crne Gore, i dve po mnogo čemu različite kulture. Sam kraj je bio
lišen snage i mogućnosti da samostalno izabere put kojim će krenuti u bu-
dućnost. Strepeo je, nadao se i strpljivo čekao štaće ga snaći. Jedno vreme
je neumitno odlazilo, a drugo se, puno neizvesnosti i čežnje, najavljivalo.
Narod je živo čuvao sećanje na to da je i ovim krajevima nekada „vladao
otac svetoga Save i njegovi našljednici“, a na tom se sećanju i temeljila
neugasla nada srpskoga življa. Kao u svakom burnom i prevratničkom vreme-
nu, interesi i želje narodne su se prilično oštro sukobljavale i razila-
zile. Jedni su više uvažavali glas srca, a drugi stomaka. Tako na pitanje
svoga brata Janka: uz koga je, ako se i dalje bude moralo nekome robovati,
Petko odgovara: „Ja, bogami, ni uz koga, nego gledam svoj džep. Nije mi lazum
ko će vladati samo nek bidne sve mirno i nek niko ne dira u moje imuće“.
Oni koji danas baštine ovu vrstu životne filozofije kazali bi: Neka vla-
da ko god hoće i kako god hoće, samo da živimo bolje.

Akademik Ljubomir ZUKOVIĆ – I NAUČNIK I UMETNIK

GTljevljacima svakako služe na čast prvi naraštaji njihovih sinova i kćeri koji su sticali obrazovanje na Beogradskom univerzitetu. Među njima, ipak, prednjače Milka Bajić-Poderegin i Tanasije J. Pejatović. Ovaj poslednji se, zapravo, s obzirom na to da je umro vrlo mlad, moglo bi se reći, samo najavio. Učinio je to tako moćno i zrelo, da je time što je stigao da uradi u svome kratkom veku zauzeo značajno mesto među sledbenicama svoga znamenitog učitelja Jovana Cvijića.