Mjesečne Arhive: mart 2014

Dr Ema MILJKOVIĆ-BOJANIĆ – VERSKI ODNOSI U PLJEVALJSKOM KRAJU U PRVOM VEKU OSMANSKE VLADAVINE

Verski odnosi u srpskim zemljama pod osmanskom vlašću predstavlja jednu od veoma važnih istoriografskih tema. Njen značaj nije određen važnošću religije, shvaćene kao način vršenja verskih obreda, u sredinama u kojima su pripadnici jednog, pravoslavnog naroda, osvajanjem potpali pod vlast drugog, kome zvanična religija nije hrišćanstvo, već islam.

Salih SELIMOVIĆ – NEKE KARAKTERISTIKE ŠKOLSTVA I PROSVETE KOD MUSLIMANA U ZAPADNOM DELU RAŠKE OBLASTI

Zapadni deo Stare Raške, tj. današnje teritorije opština Pljevlja, Prijepolje, Priboj i Bijelo Polje, Turci Osmanlije postepeno su osvajali posle poraza hercega Stjepana na Breznici 1463. godine. Proces i inače sporih osvajanja Osmanlije su u ovom delu naše zemlje završili 1465. godine padom Prijepolja, Mileševa, Pljevalja.

Prof. Dobrilo ARANITOVIĆ – ,,PLJEVALJSKI DNEVNIK” VASE STAJIĆA

I danas, na stogodišnjicu osnivanja Srpske gimnazije u Pljevljima, još uvijek treba tražiti prave riječi koje treba da iskažu njenu prevažnu ulogu u kulturno-prosvjetnoj i nacionalnoj emancipaciji srpskog naroda na širokom prostoru Raške oblasti.

Dr Slavenko TERZIĆ – PLJEVLJA U KRALJEVINI SRBIJI 1912/13: (Okrug kao okosnica regionalnog razvitka)

U istorijskoj nauci je malo poznato da su Pljevlja i znatan deo Pljevaljskog kraja bili u sastavu Kraljevine Srbije nešto više od godinu dana, i da su Pljevlja bila sedište Pljevaljskog okruga Kraljevine. Sačuvana građa u Arhivu Vojnoistorijskog instituta i Arhivu Srbije pruža mogućnost da se osvetli taj nedovoljno poznati period u istoriji Pljevalja, od oslobođenja pa do razgraničenja između Srbije i Crne Gore, na osnovu sporazuma potpisanog u Beogradu 12. novembra 1913. godine.

Dr Radoslav RASPOPOVIĆ – POVJERLJIVI IZVJEŠTAJ LAZARA TOMANOVIĆA RUSKOM DIPLOMATSKOM PREDSTAVNIKU NA CETINJU S. V. ARSENJEVU O STANJU MANASTIRA U PLJEVALJSKOM KRAJU

U vezi sa temom ovog saopštenja neophodno je da na samom početku skrenemo pažnju na dvije stvari. Prvo: dokument spomenut u naslovu ovoga rada, datiran sa 14. junom 1910. g. tiče se Pljevaljskog pašaluka, što znači da se odnosi ne samo na pljevaljski kraj već i na druge opštine sa ovog područja. I drugo. I pored svoje vjersko-nacionalne motivacije i sadržinske usmjerenosti na pitanja crkvenog života, koje nikako ne želimo potcijeniti, on je imao i specifičnu političku pozadinu.