Arhiva Oznaka: Novi vijek / Moderno doba

Božidar ĐONDOVIĆ – USTANOVA KNEZA I PRIMIĆURA U TURSKO DOBA

U ovom radu o ustanovi kneza i primićura u tursko doba nastojao sam
da obuhvatim vrijeme kada ona nastaje kao ustanova i da objasnim koji su
razlozi doveli do njenog uspostavljanja, takođe i da iznesem razloge zbog
kojih se ova ustanova sačuvala i nakon osvajanja nekadašnjeg Dušanovog
carstva od strane Turaka. Ustanova kneza i primićura je egzistirala kroz
sve vrijeme turske vladavine na tim prostorima, ali je njena uloga značajna
negdje do sredine XVII vijeka, dakle, do uspostavljanja osmanskog feudal-
nog sistema, kada ona gubi svoju dotadašnju ulogu i značaj. Ovaj rad ne bi
imao sadržajnu cjelovitost ako bi se izostavilo kazivanje o ulozi i duž-
nostima kneza 5′ feudalno doba prije turskih osvajanja, tako da osvrt na
ovaj period predstavlja uvod u naslovljenu temu.

Dr Ema MILJKOVIĆ – POČECI ISLAMIZACIJE U PLJEVLJIMA: UZROCI, TOK, POSLEDICE

Prvi kontakti Evrope i islama sežu u daleku prošlost, u VII vek, kada
Arabljani nakon osvajačkih uspehau Maloj Aziji, pokušavaju da zauzmu Ca-
rigrad (674-678), dok prva muslimanska država na evropskom tlu nastaje
u VIII veku, kada su združeno arapsko-berberske snage iz severne Afrike
osvojile tlo Španije, darujući ime moreuzu koji su prešli – Gibraltar,
po vojskovođi koji je predvodio pohod. Islamsko društvo ostavilo je tra-
ga ne samo u istoriji onih evropskih oblasti koje su bile sastavni deo
Omejadskog emirata (Španija), odnosno Abasidskog i Fatimidskog kali-
fata (Sicilija), već i južnih i centralnih oblasti današnje Francuske.
Proces rekonkeiste koji jača sa prvim decenijama XIII veka i stavlja tač-
ku na arapsko-muslimansku dominaciju nad ovim oblastima, podrazumevao
je ne samo ponovno osvajanjs teritorija, već i brisanje svih društvenih,
civilizacijskih i kulturnih normi izgrađivanih u Kalifatu. Uporedo sa
tim takvim istorijskim sledom na zapadu, početkom XIV veka, na istoku
počinje uspon nove sile, koja će u poslednjim decenijama tog stoleća snaž-
no zakoračiti na tlo jugoistične Evrope. U svom prodoru u jutoistočnu Ev-
ropu. Osmanlije donose ne samo novo državno uređenje, već i krupne pro-
mene u društvenim i konfesionalnim odnosima.

Dr Dragana KUJOVIĆ – ANTROPONIM KAO IZRAZ KULTURNE POSEBNOSTI

Predmet onomastičkih istraživanja u ovom radu bila su imena
orijentalnog porijekla, preuzeta iz arapskog, turskog i persijskog jezika,
potpuno prilagođena fonetskom sistemu, morfološkim, odnosno tvor-
benim modelima našeg jezika. Među ova imena pribrojana su i ona koja
svojom formom i glasovnim sklopom samo podsjećaju na imena orijentalnog
porijekla, ali su, zapravo bez etimona ili je on u najmanju ruku sasvim
nejasan. U ovu grupu neologizama, smatrali smo, spadaju i imena koja su u
najvećem broju slučajeva nastala na isti ili sličan način i koincidiraju
sa imenima evropskog, odnosno neorijentalnog porijekla i kod njih se,
može se reći, desila naknadna etimologizacija.

Salih SELIMOVIĆ – GASTON GRAVJE O PLJEVLJIMA I NJEGOVOJ OKOLINI

Savremenom čoveku su potrebni odgovori o sadašnjosti i u tome je
smisao istraživanja problema prošlosti. Samo tako taj čovek, zapravo
društvo, može da donosi odluke o svojoj budućnosti.1 Istoričar Slavenko
Terzić o tome kratko kaže: „Sadašnjost se ne moze sagledati iz same ssbs.“2
Samo prošlost i sadašnjost daju i pravo i perspektivu za budućnost. Nema
kraja istorije, kako je mislio Fukujama. Ustvari globalizam hoće samo
jednu istoriju, istoriju moćnih. Ali, čovečanstvo ne čine samo moćni, a
pogotovo ne oni najmoćniji. Mnoge imperije su bile i prošle, a čovečan-
stvo i istorija su ostali, i ostaće.

Mr Vukić ILINČIĆ – TAJNI UGOVOR CRNE GORE, SRBIJE I TURSKE U VEZI SA ANEKSIJOM BOSNE I HERCEGOVINE I PO PITANJU RAŠKE OBLASTI (SANDŽAKA) 1908. GODINE

Mladoturska revolucija koja je počela 20. juna (3. jula po novom kal.)
1908. godine, otvorila je nova pitanja pred velikim silama i balkanskim
državicama. Turska je pokušapa revolucijom da preuredi samu sebe i tako
učini izlišnim program reformi porobljenih zemalja u njenom sastavu
kao i posredovanje sa strane. Postavljalo se pitanje šta će velike sile
smatrati politički važnim u mladoturskim težnjama i šta će sve preduze-
ti prema promijenjenim prilikama u evropskoj Turskoj. Srbija, Crna Gora
i Grčka imale su prema tome stav iščekivanja, a Bugarska je pripremala
proglas nezavisnosti. Osim Austro-Ugarske, sve druge velike sile bile
su manjeviše iznenađene preokretom i brzim razvojem prilika i izvjesno
vrijeme bile su samo promatrači.